U Humskoj zemlji, južnom dijelu Bosanskog Kraljevstva, vladao je vojvoda Stjepan Vukčić Kosača, najmoćniji velikaš u Kraljevstvu. U braku s Jelenom, kćeri zetskoga kralja, rodila se Katarina oko 1425. u Blagaju, gdje se nalazilo sjedište roda Kosače.
Katarina je odrastala u pravoslavnoj vjeri, a zatim se preobratila na bogumilsku (heretičku). Katarinin otac dugo je tražio pravog ženika za kćer. U to vrijeme pripadnici plemstva nisu mogli birati bračnog partnera. Budući da je bio u sukobu s bosanskim plemstvom, a trebao je pomoć zbog suprotstavljanja osmanskim osvajačima, vjenčanje bosanskog kralja Stjepana Tomaša Kotromanića i njegove kćeri činilo se kao odličan simbolički čin pomirbe. Tako se Katarina zaručila za najvećeg neprijatelja svoga oca. Za brak su postojale tri prepreke. Stjepan Tomaš bio je nezakoniti sin, pa je zamolio papu da mu prizna prava zakonitih sinova. Drugi problem je bila njegova veza s pripadnicom heretičkog (patarenskog) pokreta, Vojačom, s kojom je imao četvero djece, i obećanje da će se vjenčati njome. Papa ga je stoga razriješio obveze obećanja. Katarina se morala najprije preobratiti na katoličanstvo jer je Stjepan Tomaš obećao papi da će iskorijeniti heretike. Budući da je papa bio jedan od najmoćnijih ljudi Europe, bilo je razumno ispuniti te uvjete i dobiti njegovu naklonost.
Omiljena bosanska kraljica
Vjenčanje stoljeća održano je 1446. na polju Milodraž (danas općina Kiseljak), čime su Humska zemlja i Bosna čvrsto povezane. Tim su se vjenčanjem trebali okončati sukobi bosanskih i humskih velikaša u čitavoj zemlji, koji su oslabili Kraljevstvo i Mehmedu II. Osvajaču olakšali osvajanje. Nažalost, sukobi su se uskoro nastavili.
Bračni par stolovao je u danas razrušenom kraljevskom gradu Bobovcu, pokraj Kraljeve Sutjeske, u središnjoj Bosni. Imali su dvoje djece – Sigismunda (1449.) i Katarinu (1453.). Kad nije pratila supruga na putovanjima, Katarina je obilazila sela te podučavala domaćice vezenju, šivanju i sličnim vještinama. Kraljica Katarina bila je pismena, što je bila rijetkost za žene toga doba, pa i za žene visoka roda. Dala je podići crkvu Presvetog Trojstva u Otinovcima i crkvu Sv. Katarine u Jajcu.
Katarini sigurno nije bilo lako nalaziti se između dvije vatre. Naime, njezin je suprug bio na čelu onih koji su smatrali da se moraju boriti protiv Osmanlija i surađivati s europskim zemljama, dok joj je otac bio vodeći među plemstvom koje je odlučilo surađivati s Osmanlijama i time smanjiti štetu osmanskih pohoda. Unatoč tome njezin je život bio relativno miran do suprugove smrti 1461., kad je ubijen pod nerazjašnjenim okolnostima. Njegovim nasljednikom imenovan je sin iz prve veze Stjepan Tomašević (Tomašević znači Tomašev sin). Važno je napomenuti da ga je okrunio papa preko legata u Jajcu, glavnom gradu Bosanskoga Kraljevstva. Njegova supruga Mara, kći srpskog despota Lazara Brankovića, postaje novom bosanskom kraljicom. Međutim, mladi je kralj bio svjestan važnosti dobrih odnosa s Katarininim ocem, pa je Katarinu proglasio kraljicom majkom. Time je zadržala važnu funkciju u državi.
Piše: Marsela Alić
Katarina Kosača Kotromanić postaje izbjeglica (2. dio)
Katarina Kosača Kotromanić – kome su ostale njene zemlje? (3. dio)
Katarina Kotromanić Kosača: narodna junakinja (4. dio)
Kako je Hercegovina dobila ime?
