Kineska civilizacija najstarija je ljudska civilizacija s kontinuitetom postojanja. Prvi povijesni zapisi potječu iz 1500. pr. Kr., razdoblja dinastije Shang. Odlika kineske povijesti su ciklusi razdoblja ujedinjenja pod snažnom centralnom vlasti ispresijecana razdobljima unutrašnjih podjela i građanskih ratova. Kako se kineska civilizacija razvila u relativnoj izolaciji od ostatka svijeta, europske podjele na povijesna razdoblja nisu prikladne za povijest Kine. Stoga ćemo nastojati dati kratak pregled podijele povijesti ove goleme civilizacije.
Osnovna podjela kineske povijesti je na sljedeća razdoblja:
Drevna Kina (2100. – 221. pr. Kr.)
Pokriva razdoblje od polumitske dinastije Xia, preko dinastije Shang (1600. – 1046. pr. Kr.) u čije je vrijeme otkriveno pismo, dinastije Zhou (1046. – 256. pr. Kr.) kada je uvedena obrada željeza te nastala ideja Nebeskog mandata, tj. bogom danog prava carske dinastije da upravlja Kinom, te razdoblja razjedinjenja i ratova poznatih kao Razdoblje proljeća i jeseni (772. – 476. pr. Kr.) te Razdoblje zaraćenih država (476. – 221. pr. Kr.).
Carska Kina (221. pr. Kr. – 1912.)
Razdoblje Carske Kine počinje ujedinjenjem čitave Kine pod dinastijom Qin, a završava svrgavanjem dinastije Qing i uspostavom republike. Dijeli se na tri razdoblja:
Rana carska Kina (221. pr. Kr. – 589.) obuhvaća ujedinjenje i stvaranje prve centralizirane uprave pod kratkovječnom dinastijom Qin (221. pr. Kr. – 207 pr. Kr.) i stabilizaciju te veliki gospodarski razvoj pod dinastijom Han (206. pr. Kr. – 220. po. Kr.), zatim razdoblje krvavih građanskih ratova poznato kao Tri kraljevstva (220. – 280.) i ponovno ujedinjenje pod dinastijom Jin (265. – 420.), te ponovna podjela ili Razdoblje Sjeverne i Južne Kine (420. – 589.).
Srednja carska Kina (589. – 1271.) počinje dinastijom Sui (589. – 618.) kada je uvedena jedinstvena valuta, uspostavljena osnova svih budućih upravnih sustava i budizam uveden kao službena religija. Nastavlja se dinastijom Tang (618. – 907.), zlatnim dobom umjetnosti. Slabljenje dinastije Tang dovelo je do razdoblja Pet dinastija i deset kraljevstava (907. – 960.) kada je Kina izgubila znatan dio teritorija. Nakon ponovnog ujedinjenja pod dinastijom Song (960. – 1279.) nastupilo je zlatno doba tehnologije (izum tiska, papirnatog novca, vatrenog oružja). Sjeverna Kina se kroz većinu ovoga razdoblja nalazila pod upravom suparničkih dinastija Liao, Veliki Jin i Zapadni Xia.
Kasna carska Kina (1271. – 1912.) započinje mongolskim osvajanjem i uspostavom dinastije Yuan (1271. – 1368.), doba kada se Kina počinje otvarati Europi (tada ju je posjetio Marko Polo). Naslijedile su je dinastije Ming (1368. – 1644.), poznata po izradi keramike i rastućoj izolaciji i autokraciji, te dinastija Qing (1644. – 1911.), porijeklom iz Mandžurije i ujedno posljednja carska dinastija, pod kojom je Kina obuhvatila trećinu svjetskog stanovništva.
Suvremena Kina (od 1912.)
Ogorčeni konzervativnošću carskog dvora i popustljivošću stranim silama, pobunjenici pod vodstvom Sun Jat-sena zbacili su carstvo i uspostavili republiku 1912. godine. Nakon njegove smrti 1925. vlast je preuzeo Čang Kai-šek i uspostavio vojnu diktaturu, ali su ga 1949. porazili komunisti pod vodstvom Mao Ce-tunga te uspostavili Narodnu Republiku Kinu. Država je, međutim, do danas ostala razjedinjena jer je Čang Kai-šek izbjegao na Tajvan i uspostavio Republiku Kinu.
Piše: Boris Blažina
