Numiđani – Hanibalovi sjevernoafrički konjanici

Numiđani su bili Berberi koji je naseljavao područje današnjeg Alžira i sjeverozapadnog Tunisa – antičku Numidiju. Vrlo rano stvorili su uske veze s Kartagom, moćnom trgovačkom silom na području današnjeg Tunisa i gorkom suparnicom Rima. Sudjelovali su u kartažanskoj vojski ponajprije kao laki konjanici s čijom se vještinom rijetko tko mogao mjeriti. Nisu rabili nikakvu jahačku opremu, čak ni sedlo, a konje su kontrolirali samo pomoću užeta oko vrata. Međutim, nikada nisu postali ravnopravni Kartažanima te su nerijetko u slučaju dolaska strane sile iskoristili situaciju kako bi unaprijedili vlastite interese.

Prvi spomen Numiđana potječe iz helenističkih izvora (Polibije, 2. st. pr. Kr.), gdje ih se naziva Nomadi, što je kasnije u latinskom iskrivljeno u Numidi, zatim u Numiđani. Numiđani su nam prvenstveno poznati iz zapisa o Punskim ratovima. Tada su bili okupljeni u dva plemenska saveza – Masilce u istočnoj i Masesilce u zapadnoj Numidiji. U Drugom punskom ratu, Masesilci pod kraljem Sifaksom pomagali su Kartažanima (Sifaks je bio oženjen s kćeri kartažanskog vojskovođe Hazdrubala Giska), dok su Masilci pod Masinisom pomagali Rimljanima. Nakon pobjede u ratu 201. pr. Kr., Rimljani su čitavu Numidiju stavili pod upravu Masinise. Nakon relativnog mira pod idućih nekoliko vladara, numidijski kralj Jugurta poveo je rat protiv Rimljana 112. pr. Kr. Nakon dugotrajnog sukoba, Jugurtu je pobijedio veliki rimski državnik i vojni reformator Gaj Marije, a pritom je istaknutu ulogu imao kasniji diktator Sula.

Rimljani su dio Numidije ostavili pod vlašću vazalnih knezova, dok su iz ostatka 46. pr. Kr. osnovali provinciju Africa Nova, koja je kasnije ušla u sastav provincije Africa Proconsularis. Krajem 2. stoljeća Numidija je postala samostalna pokrajina te dosegla visok stupanj civilizacijske razvijenosti. Ističu se gradovi Cirta i Hippo Regius na obali te Theveste i Lambaesis u unutrašnjosti. U 5. stoljeću su je okupirali Vandali, a u 7. stoljeću, nakon kraćeg razdoblja bizantske prevlasti, Arapi. Domaće stanovništvo je tada islamizirano i arapizirano, ali je do danas zadržalo poseban identitet, tako da ih obično nazivamo Berberima ili Araboberberima.

Piše: Boris Blažina


Komentari