Histri, poznati i kao Istri, narod su indoeuropskog porijekla koji se naselio na području današnje Istre u 10. st. pr. Kr. Kada su u 4. st. pr. Kr. o njima počeli pisati Rimljani, Histri su već gospodarili čitavim teritorijem Istre. Odlike njihove kulture bile su gradine (utvrđena naselja na brežuljcima) i paljevinski grobovi u kojima su pohranjivali ritualne predmete (npr. keramičke posude). Upravo ti grobni predmeti danas su jedan od najvažnijih izvora za rekonstruiranje njihove povijesti.
Histri su imali višestoljetne kontakte s obližnjim Venetima i stanovnicima istočnoalpskog prostora. Nalazi oslikanih keramičkih posuda s područja Apeninskog poluotoka u histarskim grobnicama svjedoče o živim trgovačkim vezama između predrimske Istre i predrimske Italije. O plemenima Histra postoji vrlo malo informacija. Jedan rimski izvor spominje da su u zaleđu Trsta živjeli Rundikti, Subokrini i Katali, dok za Fekuse ne navodi mjesto obitavanja. Zanimljivo je da su prema sačuvanim izvorima štovali gotovo isključivo ženska božanstva (npr. Boria, Ika, Trita).
Grci i Rimljani prikazivali su Istre negativno, smatrajući ih ponajprije piratima. Rimljani su protiv Histra pokrenuli dva rata – Prvi histarski rat (221. pr. Kr.) i Drugi histarski rat (178. – 177. pr. Kr.). U prvom su ratu Rimljani uspjeli uništiti histarsku flotu, nakon čega su ovi osnovali plemenski savez na čelu s kraljem koji je imao glavnu riječ u vojnim pitanjima i vanjskoj politici, dok su unutarnju politiku uglavnom vodili plemići. Središte histarske države bila je gradina Nezakcij blizu današnje Pule. U tome možemo vidjeti skromne početke nastanka države koja međutim nije dugo potrajala jer su je Rimljani pokorili u Drugom histarskom ratu. Histri su se u idućih nekoliko stoljeća asimilirali s Rimljanima, s time da je taj proces tekao mnogo sporije u unutrašnjosti zemlje nego na priobalju.
Piše: Boris Blažina
