Vladari i bogovi starog Egipta prikazivani su s krunama na glavi, a vjerovalo se da ih nose sa sobom u zagrobni život. Mnogima je poznata nošnja faraona Tutankamona izrađena od zlata i lazulita. No, to nije prava kruna, većnemes, pokrivalo za glavu i dio pogrebne maske. Neki stručnjaci smatraju da se na mumiji nalaze ostatci jednostavne krune (dijadema), ali nisu svi suglasni s tim mišljenjem. Umjetnički prikazi kruna mnogo su češći.
Najstariji prikazi kruna potječu iz razdoblja prije ujedinjenja Egipta, tj. kada su na tom prostoru postojala dva kraljevstva – Gornji Egipat na jugu i Donji Egipat na sjeveru. Vladari donjeg Egipta nosili sudešret (crvenu krunu), a vladari gornjeghedžet (bijelu krunu). Ujedinjenjem tih dviju država nastala je nova kruna, crveno-bijelipšent ilišenti. Često je bila ukrašena kobrom (simbol božice Vadžet iz Donjeg Egipta) i supom (simbol božice Nekhbet iz Gornjeg Egipta). U vrijeme Nove države pojavila sekepreš (plava kruna) koju je faraon nosio u vrijeme rata i u ceremonijalnim prilikama. Prikazivane su i jednostavnije krune, moguće za svakodnevnu upotrebu, poputmodiusa (cilindrična kruna za žene) ili lanene kape ukrašene zlatnom kobrom koje su nosili faraoni.
Krune su nosila i neka egipatska božanstva jer su prikazivana kao mitski kraljevi, a faraoni kao njihovi nasljednici. Neke su bile istovjetne faraonskima, a druge su bile unikatne – npr. bog neba Horus nosio jehedžet ilipšent, božica rata i lova Neitdešret, dok je bog zagrobnog života i prijelaza Oziris nosio jeatef odnosnohedžet s nadodanim perjem, a božica goveda Hator nosila je krunu u obliku goveđih rogova s crvenim sunčevim diskom.
Piše: Boris Blažina
