Kolhida – zemlja zlatnog runa

Kolhida – zemlja zlatnog runa

Poznavatelji grčkih mitova i legendi sigurno znaju za Jazona i Argonaute. Najpoznatiji podvig ovih neustrašivih mornara bila je potraga za Zlatnim runom. Friks, princ grčkog kraljevstva Beotije, i njegova sestra Hela trebali su po nalogu maćehe biti žrtvovani bogovima. Zeus, smatrajući to nepravednim, poslao je letećeg ovna kako bi ih spasio. Putem je, međutim, Hela pala u more, a prema tomu su stari Grci Dardanele nazivali Helespont. Friks je stigao u daleko kraljevstvo Kolhidu. Ovna je žrtvovao Zeusu, a njegovo zlatno runo podario kralju Etu. Runo je kasnije oteo Jazon uz pomoć Etine kćeri, čarobnice Medeje. Ostali grčki mitovi koji se dovode u vezu s Kolhidom su onaj o Prometeju, koji je tamo okovan jer je bez dopuštenja bogova podario čovjeku vatru, o čarobnici Kirki iz Odiseje koja je tamo rođena, o Amazonkama koje su odatle stigle u Troju kako bi pomogle Prijamu itd.

Kolhida doista postoji – smještena je na istočnoj obali Crnog mora. Iako ne možemo reći koliko istine ima u starim grčkim mitovima, arheološki i povijesni izvori svjedoče nam da je Kolhida bila bogata država te se kao takva našla na meti brojnih osvajača. Ne znamo ništa o etničkom porijeklu tamošnjih ljudi. Starogrčki autori također nisu znali mnogo o tome – Herodot je na primjer tvrdio da su tamošnji stanovnici tamne puti poput Etiopljana ili Egipćana.

Pogodna klima omogućila je kraljevstvu da razvije napredne tehnike zemljoradnje prije većine Europe. Već oko 1800. pr. Kr. Kolhida se razvila u urbani centar poznat po obradi metala te velikoj luci. Te karakteristike omogućile su joj da postane moćno trgovačko središte. Kolhida je mnogo puta osvojena. Prvo su to učinili Kimerijci, nakon njih Skiti, zatim maloazijski Grci, pa Medijci i naposljetku Perzijanci. Kada je Aleksandar Veliki pokorio Perziju, Kolhida je ponovno ostvarila neovisnost, ali je vlast podijeljena između lokalnih moćnika. Njih je pokorio pontski kralj Mitridat VI., a nakon njegovog poraza kraljevstvo je palo pod rimsku vlast i preimenovano u Lazik. Rimska je vlast bila relativno slaba, a rimski su vojnici imali mnogo problema sa stalnim ustancima i prodorima pljačkaških plemena s brda. U 1. stoljeću u kraljevstvo je stiglo kršćanstvo te s vremenom postalo dominantna religija. Na teritoriju Lazika i susjedne Iberije razvila se suvremena Gruzija.

Piše: Boris Blažina

Facebook Comments

Vezani članci