Slavensko pleme Gačani spominje se već 818. u znamenitoj srednjovjekovnoj kronici Annales regni Francorum. Točnije, spominju se kao vazali kneza Borne, franačkog vazala koji je nosio titulu knez Gačana (lat. dux Guduscanorum) i vladao područjem današnje Like.
Gačani su tada uz još jedno pleme – Timočane – poslali delegaciju na dvor franačkog cara Ludovika Pobožnog. Ta obavijest potaknula je neke znanstvenike da domovinu Gačana smjeste u Srbiju, iz koje su se odselili nakon što su se oslobodili bugarske vlasti, a zatim se naselili na prostor Like i prihvatili franačko vrhovništvo. Međutim, danas se smatra da su te teorije zasnovane na pogrešnom tumačenju navoda u izvorima.
Vjeruje se da su Gačani naseljavali prostor od Gacke do Bribira, uključujući priobalje. Knez Borna je tijekom ustanka sjevernog susjeda, donjopanonskog kneza Ljudevita Posavskog, unovačio Gačane u svoju vojsku. Pokazali su se nepouzdanim podanicima jer su u jednom trenutku prešli na stranu ustanika, tako da ih je Borna kasnije morao silom pokoriti.
Kako se 821. Borna spominje kao knez Dalmacije i Liburnije (lat. dux Dalmatiae et Liburniae), možemo pretpostaviti da su se Gačani tada našli u sklopu te države. Vjerojatno su Franci, želeći učvrstiti svoju vlast u hrvatskim zemljama nakon sloma Ljudevitovog ustanka, Borni podarili titulu koja je više odgovarala njihovoj viziji političke organizacije tih krajeva (uzor im je bila starorimska organizacija), a Borna se nametnuo kao vladar više slavenskih plemena i tako postavio temelje Primorske Hrvatske.
Nakon toga Gačani se više u izvorima ne spominju. Stoga možemo zaključiti da su se stopili s okolnim stanovništvom i tako prihvatili hrvatski identitet. Sredinom 10. stoljeća bizantski car Konstantin Porfirogenet zapisao je imena hrvatskih župa, ističući da je trima – Gackom, Likom i Krbavom – upravljao ban, a svima ostalima knez. Međutim, nije poznato je li ime županije Gacke izvedeno iz imena plemena.
Budući da je toliko malo poznato o Gačanima, postoje brojne teorije o njihovom porijeklu – npr. da je zapravo riječ o gotskom ili vandalskom plemenu, ali većina stručnjaka danas ih svrstava među Južne Slavene ili Hrvate. U novije se vrijeme pojavilo još teorija o njihovom porijeklu, primjerice da je njihovo ime povezano s rijekom Gudučom kraj Bribira. Valja spomenuti i da, iako se latinski naziv Guduscani obično poistovjećuje s nazivom Gačani, ponuđene su i alternativne transliteracije Guduskani odnosno Guduščani.
Piše: Boris Blažina
