Početci tradicije ispijanja kave

Početci tradicije ispijanja kave

Kavane su neizostavan dio gradskog života i kulture diljem svijeta pa tako i u Zagrebu. Za razumijevanje ugođaja i ozračja kavane potrebno je vratiti se na sam početak, u vrijeme nastanka tog crnog napitka.

Pastiri i poljoprivrednici u nekadašnjoj Abesiniji (današnja Etiopija) primijetili su neobično ponašanje ovaca koje su pasući naišle na grmove kave. Ovce su djelovale „živahno“ nakon hranjenja plodom i lišćem kave te su pastiri odlučili uzgojiti nove grmove kave jer su zaključili da plod ima koristan učinak. Iz Etiopije se kava polako proširila svijetom, a velik utjecaj na širenje novog napitka pripisuje se i Nizozemcima, koji su sadnice donijeli u Južnu Ameriku te započeli sadnju i uzgoj kave u kolonijama.

Dvije najpoznatije vrste uzgojene kave su Arabica i Canephora (Robusta). Arabica se uzgaja u Brazilu i Kolumbiji, a Canephora (Robusta) u Brazilu, središnjoj i zapadnoj Africi te jugoistočnoj Aziji. Tijekom 16. stoljeća stanovnici Europe kavu su prihvatili od Osmanlija jer im je odgovarao njihov način obrade. Povijesni zapisi iz tog vremena bilježe da su Osmanlije kavu pripremali na način da bi prvo ispržili zrna, a zatim bi ih dva puta prokuhali.

Kava se konzumirala u kavanama, koje su na području Bliskog Istoka bile otvorene već u 15. stoljeću, a tijekom idućeg stoljeća konzumacija kave proširila se na Europu. Nije ni čudo da je kava zbog zamamnog okusa i mirisa zaludila Europljane. Sve su više uživali u novom napitku za koji se smatralo da ima isti učinak kao opijat ili droga.

Piše: Iva Katarina Pugelnik

Facebook Comments

Vezani članci