Oko tri mudraca s istoka isplele su se mnoge priče i legende

Oko tri mudraca s istoka isplele su se mnoge priče i legende

Svako dijete zna da sveta tri kralja nose darove malom Isusu i da su neizostavni likovi u postavu Božićnih jaslica. Priča o njima toliko se razvila u tradicijama pojedinih naroda da je bez njih Božić nezamisliv.

Priča o tim neobičnim ljudima počinje u Matejevom evanđelju koje kaže da su Isusu došli ljudi s istoka slijedeći veliku sjajnu zvijezdu. Oni su mu se poklonili i donijeli darove – zlato, tamjan i smirnu. Dakle, ako strogo slijedimo Bibliju zapravo ne znamo niti koliko ih je bilo niti kako su se zvali. Matej nam jedino otkriva da su Isusovi gosti bili magi, tj. predstavnici drevne iranske religije.

U ovom se opisu događaja krije mnoge simbolike. Naime, Bog obznanjuje svijetu da se rodio sin. Stoga se ovaj blagdan naziva Bogojavljenje. Predstavnici poganske religije dolaze mu se pokloniti jer svijet mora priznati novog vladara. Oni nose darove koji se na prvi pogled čine čudnima. Međutim, za ono vrijeme to nije bilo ništa neobično, a čak i u darovima otkrivamo dodatnu simboliku. Poganski magi donijeli su Isusu tamjan jer je bio bog. Tamjan se vrlo često rabio u ritualima mnogih religija, što se zadržalo do danas. Zatim je dobio zlato jer je bio kralj. I danas je zlato jedan od najvrednijih metala. Dobiva i smirnu koja je cijenjena zbog ljekovitih svojstava. Na kraju krajeva Isus je i čovjek, koji je ranjiv.

Nakon širenja kršćanstva u Europu u narodu su nastale mnoge priče koje s Biblijom nemaju nikakve veze. Tako su magi s vremenom postali kraljevi. Zatim su im u 8. stoljeću izmišljena imena Baltazar, Melkior i Gašpar. Počele su se prepričavati priče kako su došli s raznih strana svijeta i da su različite boje puti te različite dobi. Prema jednoj priči posmrtni ostatci sveta tri kralja preneseni su u Carigrad. Tamo ih je pronašla sv. Jelena Križarica i vratila u Europu. Danas se vjeruje da su njihovi posmrtni ostatci pohranjeni u pozlaćenom kovčegu u Kölnskoj katedrali koja je zbog toga postala važno mjesto hodočašća.

Osim priča razvili su se mnogi običaji. Na blagdan Sveta tri kralja posvećuje se voda (Vodokršće) jer se nekada na taj dan krstilo. Običaj je da žene idu u crkvu posvetiti vodu kojom  glava kuće blagoslivlja njive, vinograde, vrtove, štale, pa i stoku. Svećenici su nakon blagoslova kuće na vrata kredom upisali početna slova imena triju kraljeva, odnosno G + M + B i godinu. U nekim krajevima Hrvatske u pohod kreću zvjezdari ili svjećari. Tri dječaka obilaze kuće noseći zvijezdu i pjevajući. Naravno da od svakog domaćina dobe neku sitnicu. Običaj zvjezdara je nastao nakon dolaska kršćanstva. Međutim, kolende, tipične za južne krajeve, zapravo su preuzete od pogana i uklopljene u Božićne običaje. To je stari običaj čestitanja. Koledari obilaze svoje mjesto, sviraju i pjevaju te čestitaju svima Božić i novu godinu.

Budući da Tri kralja obilježavaju kraj Božićnog vremena, običaj je da se na taj dan iznosi pšenica i dijeli svim životinjama na imanju. Skidaju se svi ukrasi, iznosi se jelka, a najhrabriji se kupaju u hladnoj vodi  jer se vjeruje da će cijelu godinu biti zdravi. Čak je postojalo vjerovanje da ako se tako hladna voda u ustima donese doma i ispljune na žeravicu, zubi će biti zdravi čitavu godinu. Zanimljivo je napomenuti da je blagdan Tri kralja nastao u istočnom kršćanstvu.

U susjednoj se Italiji razvio neobičan običaj. Djeca na ovaj dan dobivaju darove, koje im u pripremljene čarapice stavlja starica na metli La Befana. U Španjolskoj i na Kanarskim otocima vjernici također moraju čekati na darove do Tri kralja. Zanimljivo je da se na taj organiziraju povorke koje predvode kraljevi, a na kraju puta bacaju gomile slatkiša na sudionike povorke. U nekim zemljama poput Francuske, Portugala i Grčke peče se poseban kolač u koji se stavi mali novčić ili samo jedan grah. Tko ga zagrize, smije biti kralj na jedan dan. Možda najneobičniji običaj imaju Bugari. Tijekom posvećenja vode muškarci plešu na obali jezera, rijeke ili mora. Zatim svećenik baca križ u vodu, a muškarci skaču za njim i pokušavaju ga izroniti. Tko ga izroni, bit će sretan i zdrav cijelu godinu.

Perzijski magi koji se spominju u Bibliji doživjeli su mnoge preinake do današnjih dana, ali još nam mnogo toga donose. Djeci donose darove i veselje zbog sudjelovanja u neobičnim običajima, a odraslima donose zdravlje i još jedan neradni dan u godini.

Piše: Marsela Alić

Facebook Comments

Vezani članci