Svjetsko čudo: Artemidin hram u Efezu

Artemidin hram u gradu Efezu na zapadnoj obali Male Azije (poznat i kao Artemizij) bio je najveći hram antičkoga svijeta. Jedinstven je među Svjetskim čudima jer su na njegovu mjestu nekada stajale starije građevine iste namjene.

Na tom se mjestu stoljećima nalazilo svetište. Prema Pauzaniji, posvetili su ga narodi Lelezi i Lidijci, dok ga grčki pjesnik Kalimah (3. st. pr. Kr.) povezuje s Amazonkama. Arheološka istraživanja dokazala su postojanje najmanje triju faza hrama. Mjesto je bilo u uporabi već u brončanom dobu, a prvi hram s glinenim podom i kolonadama izgrađen je u 8. st. pr. Kr. On je, međutim, stradao u poplavi u 7. stoljeću.
Hram, koji je zadivio antičke pisce, izgrađen je oko 550. pr. Kr. Sponzorirao ga je lidijski kralj Krez (prema kojem je nastao izraz bogat kao Krez), a izgradili su ga arhitekti Hersifron i Metagen iz Knosa na Kreti. Hram je bio 115 metara dug i 46 metara širok. Građen je od mramora, a njegov su krov nosili mramorni stupovi široki dva metra i visoki 13 metara. Stupovi su postavljeni u dva reda oko naosa, središnjeg dijela hrama (takav se tip hrama zove peripter, a danas je najpoznatiji primjer Partenon, dimenzija 70 x 30 m).

Veličanstvena kuća božice Mjeseca

U njemu je smješten crni kip Artemide, vjerojatno izrađen od ebanovine. Prema rimskom piscu Pliniju Starijem, bogato ukrašeni bareljefi nalazili su se na 36 stupova. Plinije je tvrdio da je hram izgrađen na močvarnom tlu kako bi ga se zaštitilo od potresa, no to vjerojatno nije točno jer se svetište tamo nalazilo već stoljećima. Hram je postao velika atrakcija koju su posjetili mnogi uglednici, što su potvrdili i arheološki nalazi brojnih dragocjenih predmeta. Taj je hram 356. pr. Kr. spalio Herostrat, isključivo iz želje da mu tradicija sačuva ime. Otud potječe izraz herostratsko djelo kojim se označava nerazuman čin počinjen iz slavohleplja, a na štetu zajednice. Herostrat je pogubljen, a samo spominjanje njegova imena bilo je kažnjivo smrću. Zanimljivo je da je Aleksandar Veliki rođen iste godine kada je hram spaljen te da je ponudio financirati obnovu hrama, ali su ga Efežani odbili te obnovili hram u još većem izdanju (dimenzija 137 x 69 x 18 m) 323. pr. Kr., iste godine kada je Aleksandar umro. Stupovi su bili ukrašeni zlatom i srebrom, a u hramu su se nalazila brojna umjetnička djela vjersko-mitološke tematike. Hram je opstao i nakon što je Rimsko Carstvo prešlo na kršćanstvo, ali su ga 268. opljačkali i razorili Goti. Ostatci hrama upotrijebljeni su u izgradnji bizantskih utvrda i kršćanskih crkvi, uključujući Aju Sofiju u Istanbulu. Na mjestu nekadašnjeg hrama danas stoji samo jedan usamljeni stup, izvađen iz okolne močvare.

Piše: Boris Blažina


Komentari