Središta olmečke kulture

Središta olmečke kulture

Tajanstveni Olmeci bili su jedan od prvih američkih naroda koji je počeo živjeti u gradovima. Pronađena su tri glavna središta njihove civilizacije: San Lorenzo, La Venta i Tres Zapotes.  Izgrađena su na geografski vrlo različitim lokalitetima. Na sva tri nalazišta pronađene su famozne velike kamene glave, ali ostali nalazi pokazuju da su postojale velike razlike u arhitekturi i gospodarskim djelatnostima tih gradova.

Najstarije olmečko središte San Lorenzo nalazilo se na uzvisini u regiji intenzivne poljoprivrede oko naplavne ravni rijeke Coatzacoalcos. Ključna karakteristika ovog središta bio je iznimno pogodan teren za razvoj poljoprivrede i riječne trgovine. Imalo je ukupno 13.000 stanovnika, s tim da je većina živjela u kamenim kućama na umjetnim terasama na obroncima uzvisine, dok su u središtu grada bili vjerski objekti i rezidencije viših slojeva – svećenika i obrtnika (najpoznatija je tzv. Crvena palača). Kamenom popločene ceste, odvodni kanali i umjetne bare svjedoče o graditeljskoj sposobnosti ovdašnjeg stanovništva. Na ovom je nalazištu pronađeno čak 8 od 17 znamenitih velikih kamenih glava – vjeruje se da su dopremljene s lokaliteta Laguna de los Cerros na podnožju planina Tuxtlas. San Lorenzo je doživio procvat između 1200. i 900. pr. Kr., nakon čega je napušten. Razlozi propasti nisu poznati, ali danas prevladava teorija da su prvenstveno odgovorne klimatske promjene nastale zbog skretanja tokova rijeka.

mozaik u La Venti
mozaik u La Venti

Dok je propadao San Lorenzo, uzdizalo se drugo veliko olmečko središte – La Venta na obali Meksičkog zaljeva. Za razliku od San Lorenza, La Venta se nalazila na otoku u vrućem močvarnom području, blizu plodnih riječnih estuarija. Zgrade nisu izgrađene od kamena, već zemlje i gline. Bazaltni blokovi uvezeni su iz gorja Tuxtla, ali su rabljeni gotovo isključivo za izgradnju vjerskih objekata. Gospodarske aktivnosti ovdašnjeg stanovništva uključivale su trgovinu, lov, ribolov te proizvodnju soli, kakaa i kaučuka. Na vrhuncu je u gradu živjelo oko 18.000 ljudi. Arheološka istraživanja pokazala su da je u gradu bilo mnogo hramova te da je riječ o važnoj destinaciji za hodočasnike. Jedan od hramova bio je stepenasta glinena piramida koja je vjerojatno poslužila kao prototip piramidama kakve su gradile kasnije civilizacije Srednje Amerike. Piramida se i danas, nakon 2500 godina erozije, još uzdiže 34 metra iznad tla. U gradu su usto pronađeni ostatci pet vladarskih grobnica, podnih mozaika obojanih jarkim bojama, veliki blokovi od serpentina (služili su kao svojevrsna žrtva), brojne figurice od žada, lončarski predmeti, zrcala od hematita te 4 velike kamene glave. La Venta je ostala središte olmečke civilizacije do oko 400. pr. Krista, kada je iz nepoznatih razloga prepuštena džungli. Neki stručnjaci nagađaju da su uzrok bili tektonski pomaci (možda uzrokovani djelovanjem vulkana) i preintenzivna poljoprivreda.

Tres Zapotes treće je i posljednje veliko olmečko središte. Razvio se u neposrednoj blizini ugaslog vulkana na planinama Tuxtla, što mu je omogućilo pristup bazaltu i drugim vrstama kamena koje su Olmeci rabili za izradu velikih skulptura. Ovdje su pronađeni tragovi radionica za obradu bazalta te dvije velike kamene glave. Inače je poznato vrlo malo o lokalnom gospodarstvu. Lokalitet je zanimljiv jer su ovdje pronađeni olmečki kalendari i natpisi. Grad je ostao naseljen još dugo nakon nestanka Olmeka, ali nakon otprilike 200. pr. Kr. više nije pokazivao odlike njihove kulture.

Legat drevne civilizacije

piramida u La Venti
piramida u La Venti

Iako nisu najstarija kultura Srednje Amerike, Olmeci su prva uistinu gradska civilizacija te kultura koja je imala golem utjecaj na kasnije srednjoameričke narode. Stoga im je nadjenut naziv matična kultura (španj. cultura madre ) Srednje Amerike. Upravo od Olmeka potječu najpoznatiji elementi srednjoameričke kulture – način oblikovanja kamena, gradnja piramida, izrada predmeta od žada, jaguar kao sveta životinja, planski izgrađeni gradovi, konzumiranje čokolade, uzgoj kaučuka, krvna žrtva, koncept kalendara, upotreba pisma, vjerojatno i specifična igra loptom (igra donekle slična košarci s loptom od kaučuka). Mnogi znanstvenici usto smatraju da su njihovi bogovi poslužili kao temelj za razvoj mnogih božanstava kasnijih naroda, uključujući pernatu zmiju Quetzalcoatl.

Kao što svjedoči maska od žada pronađena u vjerskom središtu astečke prijestolnice, olmečki su predmeti uživali ugled stoljećima nakon propasti njihove civilizacije, slično kao predmeti iz razdoblja stare Grčke ili Rima u Europi.

Sustavna znanstvena istraživanja otkrila su neke od tajni ovoga drevnog srednjoameričkog naroda. Ostalo je, međutim, još mnogo posla za znanstvenike mnogih struka. Nažalost, dio olmečkih nalazišta, posebno La Venta, ugroženi su zbog izgradnje gospodarskih objekata, vandala i zuba vremena (posebno erozija tla).

Kada su se na Bliskom Istoku uzdizale civilizacije poput Babilonaca i Hetita, a u dolini rijeke Nil egipatska Nova država, daleko na zapadu, na južnom dijelu Meksičkog zaljeva, razvila se fascinantna i tajanstvena civilizacija Olmeka. Ona je malo prisutna u popularnoj svijesti, ali joj je značaj toliko velik da se naziva matičnom kulturom pretkolumbovske Amerike.

Piše: Boris Blažina

Olmeci – Matična kultura Srednje Amerike

Olmeci – prva civilizacija Srednje Amerike

Olmečki kameni spomenici

„Gorka“ povijest čokolade

Facebook Comments

Vezani članci