Otkopavanje Velike sfinge

Otkopavanje Velike sfinge

Orijaški kip mitskog čudovišta s ljudskom glavom i lavljim tijelom već više od 4500 godina čuva pristup grobnicama drevnih faraona kod Gize. Visok je 20 metara, a dužina od prednje šape do kraja repa iznosi 73 metra. Kip je isklesan iz vapnenačke stijene – iste one iz koje je isklesan materijal za izgradnju piramida – vjerojatno u vrijeme vladavine faraona Kefrena (26. stoljeće pr. Kr.).
Iako je jedan od najpoznatijih spomenika na svijetu, Sfinga još krije mnoge tajne. Nismo sigurni tko ju je izgradio, kako se izvorno nazivala (riječ sfinga je grčkog porijekla), niti znamo njezinu namjenu. Postoje znakovi da zapravo nikad nije dovršena te da je nakon nekog vremena ostala zatrpana pod pijeskom kojeg je nanio pustinjski vjetar. Mladi faraon Tutmozis IV. uspio je oko 1400. pr. Kr. otkopati Sfingine prednje šape te je između njih postavio Stelu snova s prikazom faraona kako prinosi žrtvu Sfingi kao utjelovljenju Bogova, koji mu priznaju vlast nad Egiptom. Moguće je da je i Ramzes II. u 13. stoljeću pr. Kr. proveo još jedan pokušaj otkapanja, a na idući se pokušaj moralo čekati sve do 19. stoljeća.
Mnogi su putnici u međuvremenu pisali o ovoj neobičnoj pojavi čije je tijelo gotovo potpuno progutao pijesak, ostavivši vidljivu samo pomalo zastrašujuću glavu da viri iz pijeska – Arapi su je nazivali Abū al-Haul (Otac groze). U jednoj je arapskoj kronici zabilježeno da je nos Sfinge u 8. stoljeću otkinuo sufistički redovnik Muhammad Sa’im al-Dahr jer su lokalni stanovnici štovali Sfingu poput poganskog idola. Nos nije jedino što je Sfinga izgubila – kasnije su oko nje pronađeni ostatci faraonske brade (vjerojatno nadodane u vrijeme Tutmozisa IV.) i pigmenti boje – veliki kip bio je obojan crvenom, plavom i žutom bojom.
Prvo arheološko iskopavanje proveo je talijanski časnik i avanturist Giovanni Battista Caviglia. Uspjeli su otkopati prsa Sfinge, ali nisu dospjeli dalje jer je pijesak curio u rupu jednakom brzinom kojom su je iskopavali. Otkopavanje Sfinge uspješno je izvedeno tek 1930-ih pod vodstvom egipatskog arheologa Selima Hassana. Zatim je kod Sfinge pronađen i mali hram s više desetaka stela koje su faraoni postavili u čast božanstva Sunca. U 1980-ima otkriveni su i ostatci baraka za 1600 do 2000 radnika te groblje s ostatcima oko 600 ljudi. Krajem 2010. pronađen je i zaštitni bedem kojeg je vjerojatno podignuo Tutmozis IV. kako bi pokušao zaštititi Sfingu od vjetra.

Piše: Boris Blažina

Facebook Comments

Vezani članci