USKOCI: strah i trepet Beča, Carigrada i Venecije

Kršćanski bjegunci s balkanskih prostora bili su vojnički organizirani u obrani od Osmanlija. Njihovo najvažnije uporište bio je Klis. Nakon što je 1537. pao u osmanlijske ruke, većina uskoka prelazi u senjaki Nehaj. 

axe Podrijetlo i naziv
Uskoci su starosjedioci, prognanici i prebjezi (uglavnom hercegovački gorštaci ilirskih korijena) koji su bježali pred Osmanlijama u 16. st. i sklanjali se u hrvatske utvrde. Riječ uskok potječe od hrvatske riječi uskočiti.

axe Način života i kodeks časti
Neustrašivi uskoci bili su odlično organizirani. Tijekom 80 godina napadali su Osmanlije na kopnu te Mlečane na moru. Uskočkim kodeksom časti regulirana su pravila osvete i dvoboja, ali se spominje i briga za ranjene vojnike te obitelji poginulih. Ovim je kodeksom bilo zabranjeno trgovati s podanicima njihovih neprijatelja.

axe Tehnike napada
Hrabri su uskoci napadali neprijatelja malenim i brzim brodicama. Često su napadali noću i tijekom oluja ili bi iznenadili Mlečane čekajući ih u skrivenim uvalama.
Na čelu uskočke zajednice bio je senjski kapetan.

axe Trn i u mletačkom oku
Od 1592. mletačka je vlada redovito imenovala vojnog zapovjednika zaduženoga za borbu protiv uskoka. Njegova titula zvala se provveditore generale contra Uscocchi. Mlečani su jedno vrijeme čak pomagali Osmanlijama u borbi protiv uskoka.


axe Zabranjeni i raseljeni
Nakon Uskočkog rata (1615. – 1618.) između Venecije i Habsburgovaca uskočki su brodovi spaljeni, a uskoci su premješteni dublje u zaleđe grada i područje Žumberka, a dio odlazi u službu u garnizone Brinja i Otočca, Pazina i Učke. Uskočku borbu obradio je August Šenoa u romanu Čuvaj se Senjske ruke.

 

Piše: Marsela Alić

Komentari