Rat s Etiopijom (tada poznatom i kao Abesinijom) zapravo je bio samo jedna faza talijanskih pokušaja stvaranja moćnog kolonijalnog imperija u Africi. Taj proces počeo je 1869., kada su Talijani kupili uvalu kod luke Assab na Crvenom moru od mjesnoga sultana. Postupno su je pretvorili u glavnu luku čitave regije.
Iskorištavanje unutarnjih sukoba nastalih nakon smrti cara Ivana IV. Etiopskog 1889. godine bio je sljedeći korak. Talijani su okupirali visoravan na sjeveru zemlje i tamo osnovali Talijansku Eritreju, svoju prvu koloniju u Africi. Iako se poslije višestruko umnožio, početkom 1870-ih broj talijanskih doseljenika iznosio je svega oko 4000. Talijani su se odmah upustili u veliki projekt modernizacije zemlje, uključujući ubrzanu izgradnju željezničke pruge. Zaposjeli su i dio Somalije koji je nazvan Talijanska Somalija, čime su ugrozili Etiopiju iz dvaju smjerova. Prirodno bogata i naoko slabo branjena, Etiopija je bila primamljiva za imperijalističke ambicije Kraljevine Italije.
Ugovor u Uccialliju povod sukoba
Cara (etiopski neguš negasti) Ivana IV. Etiopskog naslijedio je 1889. Menelik II. koji je osvojio regije Tigraj i Amhara, čime je uspostavio vlast nad svim etiopskim plemenima, izuzev onih u Talijanskoj Eritreji. To je stanje formalizirano potpisivanjem ugovora u Uccialliju (poznatom i kao Wuchale), a Italiji su pored toga ustupljeni još neki teritoriji zauzvrat za obećanu financijsku pomoć i vojni materijal. Ugovor je napisan na oba jezika, ali su postojale znatne nesuglasice između talijanske i etiopske verzije.
Najvažniji je u tom kontekstu bio članak 17. U etiopskoj je inačici pisalo da Etiopljani, iako su nominalno u vanjskoj politici podređeni Talijanima, imaju vrlo visok stupanj autonomije te smiju samoinicijativno kontaktirati druge države. U talijanskoj je, međutim, pisalo da Etiopljani mogu vanjske poslove voditi isključivo uz posredovanje i odobrenje Talijana. Menelik je u tome vidio talijanski pokušaj da na prijevaru podvrgne čitavu Etiopiju svojoj vlasti te je 1893. odbio priznati talijansko tumačenje ugovora.
Piše: Boris Blažina