Operacija Orkan 91 koja je za cilj imala razoriti i osvojiti Split

Operacija <em>Orkan 91</em> koja je za cilj imala razoriti i osvojiti Split

Sam Split je napadnut 15. studenog 1991. godine u 6.42 sati kada je s velikog patrolnog broda Split zapovjeđena svim brodovima sastava TG Kaštela topnička paljba po izabranim ciljevima u gradu Splitu, na Braču i po Šolti.

piše: Dražen Krajcar

U ovom nastavku našega feljtona prikazati ćemo vam planove neprijatelja za operaciju Orkan 91, koji nikako ne treba miješati za istoimenom akcijom Hrvatske vojske kojom je oslobođena zapadna Slavonija.

Kako danas smatraju vojni analitičari ovo je i najmorbidniji od svih planova JNA jer da se uspio realizirati u cijelosti, Split bi doživio sudbinu goru od Vukovara.

Operacij Orkan 91 trebala je biti zadnja faza u planiranom osvajanju Srednje Dalmacije koja je trebala rezultirati okupacijom Splita i Trogira nakon snažnih topničkih napada iz mora i zraka.

Slide28

Ovaj plan osmislio je pukovnik Milovan Đilas, a odobrio ga je general Vladimir Vuković, a trebao se sprovesti u tri faze.

U prvoj fazi planirano je izvršiti jake topničke udare po odabranim ciljevima u zaleđu Splita i Trogira čiji je cilj bio slomiti obranu te je natjerati na povlačenje u sam grad. Nakon toga uslijedilo bi premještanje topništva prema gradovima u dva skoka – u prvom skoku 18, a u drugom 20 kilometara.

Slide30

Slide31

Tada na red dolazi treća faza udara, topnički napad na Split s kopna i mora.

Sam Split je napadnut 15. studenog 1991. godine u 6.42 sati kada je s velikog patrolnog broda Split zapovjeđeno svim brodovima sastava TG Kaštela topnička paljba po izabranim ciljevima u gradu Splitu, na Braču i po Šolti. Ipak planere JNA čekalo je neugodno iznenađenje jer je zapovjednik Hrvatske ratne mornarice admiral Sveto Letica izdao je operativnom odjelu HRM-a jednostavnu zapovijed koja je glasila: Raspali!

Otvaranjem paljbe s raznih strana i do tada neotkrivenih paljbenih položaja ostvareno je iznenađenje i koncentrirani vatreni udar s raznih strana po brodovima jugomornarice kojima je bio sputan manevar i time onemogućeno iskorištavanje veće vatrene moći. Položene minske prepreke onemogućavale su prolaz brodova kroz Splitska vrata prema Visu i spajanje s TG Vis i Ploče, te nakon prvih ozbiljnijih udara počelo je povlačenje ovih snaga obilaznom plovnom rutom Bračkim prema Neretvanskom kanalu.

Brodovi jugomornarice su se povukli u svoje nove baze da iz njih više nikad ne isplove osim prema svom posljednjem uporištu – zaljevu Boka kotorska.

Slide32

Tako niti ovaj plan JNA nije realiziran u cijelosti te namjera agresora da osvoji cijelu Srednju Dalmaciju nije uspjela. Da su sva tri plana koje smo rpikazali u našem feljtonu (Obala 91, Kopaonik i Orkan 91) uspjeli Srednja Dalmacija doživjela bi izbjegličku katastrofu neviđenih razmjera, a potpuni bi bio zadavljen i slobodni dio Bosne i Hercegovine.

Slide34

U sljedećem nastavku pročitajte sve o akciji Maslenica kojom hrvatska vojska započinje oslobađanje zauzetih teritorija na području Srednje Dalmacije koje će svoje veliko finale dobiti u legendarnoj akciji Oluja.

Izabrani ciljevi

Da se podsjetimo izabranih ciljeva u Splitu, po kojima se tada pucalo: pogođen je Arheološki muzej, zgrada Općine Split, sportski kompleks Gripe, Higijenski zavod, Tehnička škola, m/b Bartol Kašić i Vladimir Nazor (poginuli upravitelj stroja i prvi časnik, a član posade teže ranjen). Popis ciljeva jasno ukazuje da je pucnjava po Splitu bio samo teroristički čin zapovjedništva jugomornarice, što dokazuje pogibija šestorice građana Splita te veliki broj ranjenih koji nikako nisu mogli biti vojni ciljevi.

Prvi dio

Drugi dio

Treći dio

Facebook Comments

Vezani članci