Knezovi Krčki prelaze na kopno (Bartul II.)

Knezovi Krčki prelaze na kopno (Bartul II.)

Otok Krk ishodište je slavne i moćne hrvatske dinastije Krčkih. Njihova povijest počinje u 12. stoljeću, a već druga generacija prelazi na kopno gdje stječe važne posjede, koji će u budućnosti ovoj obitelji omogućiti brz uspon i stjecanje moći.

Iako prelazak knezova Krčkih na kopno nije legenda, ova priča počinje s tri brata. Zvali su se Bartul I., Vid I. i Bartul II. Rodili su se na Krku u vrijeme kad je njime vladala Mletačka Republika. Njihov otac Dujam I. postavljen je za nasljednog kneza Krka, koji vlada u ime Mletačke Republike. Vjerojatno su živjelu u Gradecu kod Vrbnika, prvom kaštelu knezova Krčkih.

Bartul I. i Vid I. bili su Dujmovi sinovi iz prvog braka i ne znamo godinu njihova rođenja. Nakon što je njihova majka Marija umrla, njihov se otac ponovo oženio i dobio trećeg sina – Bartula II. Inače, imena Bartul i Vid postat će najčešća imena u obitelji u sljedećih šest generacija. Iako je kneštvo bilo nasljedno, upravu nad Krkom dobila su starija braća, pa Bartulu II. valjda nije preostalo ništa drugo nego otići s Otoka i skrasiti se negdje drugdje. Možda se to dogodilo zato što je bio puno mlađi.

Dok je Krk bio pod mletačkom upravom, susjedno kopno bilo je teritorij Hrvatsko-Ugarskog Kraljevsta, mletačkog neprijatelja. Bartul II. stupio je u službu kralja Bele III. oko 1186. godine. Na kopnu je uspio zavladati županijom Modruš i kotarom Vinodol, koji je proširio do granice na Kupi. Budući da nije imao potomstva, Modruš i Vinodol naslijedili su njegovi nećaci, odnosno sinovi polubrata Bartula I. Modruš se nalazi na brijegu na izvanrednom strateškom položaju. Ispod uzvisine prolazio je stari trgovački put još od prapovijesti, po kojem su Rimljani napravili cestu, povezujući Senj i Sisak. Od ovog će trgovačkog pravca i obitelj Krčkih prilično profitirati. Modruška je županija bila toliko važna da ju je naslijeđivao obično najstariji brat.

Kako je zapravo Bartul II. došao u posjed modruške županije i vinodolskog kotara, ostaje nepoznato. Postoji nekoliko isprava iz 12. i 13. stoljeća prema kojima hrvatsko-ugarski kralj Bela III. poklanja Bartulu II. spomenute posjede zbog njegovih zasluga. Modruš je navodno dobio 1193., a Vinodol 1225. godine. Međutim, te su isprave krivotvorene, a krivotvorili su ih kasniji članovi knezova Krčkih kako bi si osigurali posjede na kopnu. Kralj Bela III. nije mogao pokloniti posjede južno od Gvozda jer u to vrijeme tamo nije bilo kraljevskih županija i posjeda. Još jedan dokaz da je riječ o krivotvorenim ispravama jesu formulacije i tvrdnje koje nisu bile moguće krajem 12. i početkom 13. stoljeća, a krivotvoritelji budućih generacija to nisu znali.

Piše: Marsela Alić

Facebook Comments

Vezani članci