Da je krajolik u kojem su smještene egipatske piramide izgledao svojevremeno drugačije zorno je potvrdilo novo geomorfološko istraživanje. Rezultati ovog novog istraživanja objavljeni su ovih dana u časopisu Communications Earth & Environment. Kada pomislimo na piramide prva nam je asocijacija pustinjski krajolik iz kojeg izranjaju. No u davna vremena kada su piramide izgrađene stvari su izgledale drugačije, i područje uz piramide je bilo zelenije nego je to danas. Unazad nekoliko godina egiptolozi su pronašli na raznim mjestima dokaze o postojanju plovnog puta. Zapravo već je dugo bilo jasno da su vodeni putovi morali olakšati dopremu građevinskog materijala i brojnog ljudstva do piramida. Tome u prilog išli su i materijalni pokazatelji postojanja dokova uz piramide.
Istrenirano oko
Zanimljivo je da se do ovog velikog otkrića došlo zahvaljujući geomorfolognji Eman Ghoneim koja je rođena i odrasla u Egiptu, a danas radi na Sveučilištu Sjeverna Karolina Wilmington. Ona je još prije dvije godine proučavala satelitske karte Egipta te je na njima uočila jednu neobičnost. Naime, zamijetila je neobičan oblik reljefa karakterističan za riječne obale na mjestu na kojem se ova obala nije nikako trebala nalaziti. Bila je to obala previše udaljena od Nila da bi se s njim mogla povezati. Zahvaljujući svom istreniranom oku Eman Ghoneim je uspjela prepoznati anomaliju koju je kasnije temeljito istražila sa svojim timom. Njezino zapažanje potvrdila su geomorfološka istraživanja koja su uslijedila.
Otkriće “super autoceste”
Naime, na dubini od 25 metara konkretne riječne obale pronađen je pješčani sediment. Bilo je vrlo brzo jasno da je to bio nekada riječni tok. Uslijedila je njegova identifikacija. Mapiran je na području na kojem je izgrađeno 30-ak piramida. Konkretne su piramide građene tijekom 1000 godina, dakle u dugom periodu koji svoje početke ima negdje sredinom trećeg tisućljeća prije Krista. Ovaj je riječni rukavac mapiran u dužini od 64 kilometra. Nazvan je prikladno Ahramat, što u prijevodu s arapskog označava piramide. Rukavac je to koji je prolazio kraj egipatskih piramida u Gizi, ali i kraj piramida u Abusiru, Saqqari, Dahshuru i Lishtu. Promotrite li ovdje donesenu kartu uočit ćete da se ovaj riječni put smjestio gotovo paralelno s Nilom – s njegove zapadne strane. Udaljenost od Nila je procijenjena na nekih 4 do 6 kilometara. I dok su dosadašnja promišljanja pretpostavljeni riječni put tretirala uskim i zakrčenim nova analiza je pokazala da je on svojom širinom i dubinom prije bio dostatan za plovidbu u dva smjera. Ghoneim tako kazuje:”Mislimo da je ovo bila super autocesta drevnog Egipta”.
Zahvaljujući geomorfologiji znamo da je područje Egipta prije otprilike 12 000 godina bilo pustinja, no onda se ona počela transformiralo u savanu što je trajalo do prije 5000 godina. U tom prijelaznom periodu područje oko Nila bilo je nepovoljno za život, između ostalog, zbog visokog vodostaja Nila. Promijena klime imala je za posljedicu kasnije naseljavanje uz Nil. Pretpostavlja se da je taloženje pijeska s vremenom presudilo ovdje identificiranom rukavcu Nila. Naravno bio je to, također, dug proces. Vjeruje se da će do sada mapirani riječni tok rezultirati nizom dragocjenih nalaza zakopanih i zaboravljenih duboko ispod pustinje.
Piše: Sonja Kirchhoffer
