Na današnji dan

Izvađen najmoćniji švedski ratni brod Vasa i jedno njegovo brodsko lice

Brod Vasa i lice s broda. Fotografije: Wikipedia i Oscar Nilssson.

Dana 24. travnja 1961. istraživači su izvadili s dna stockholmske luke impresivan ratni brod Vasa koji je potonuo još u 17. stoljeću. Brod je izvađen u jako dobrom stanju jer je stoljećima bio zaglavljen u mulju. Ovaj je najmoćniji švedski ratni brod građen između 1626. i 1628. Nevjerojatno je da je brod potonuo na svom prvom putovanju koje se zbilo u poslijepodnevnim satima 10. kolovoza 1628. godine. Zapravo je potonuo “prije nego je zaplovio”, a nakon što ga je prevrnuo snažni udar vjetra. Stručnjaci iz muzeja Vasa kažu da je izdržao na vodi oko 20-ak minutra. Potapanje je bila posljedica velike nestabilnosti. Naime, u nastojanju da brod postane pravi arsenal na vodi projektanti su ga nakrcali s više od 60 topova, a koje su pak loše rasporedili i previsoko smjestili, što je i presudilo brodu.

Ratni brod Vasa 1961. Fotografija: Wikimedia Commons.

Gustav je postao Gertrude

U eri digitalne tehnologije imamo privilegij vidjeti “oživljena” davno nestala lica. Upravo ova
nova realnost u kojoj mašta velikim dijelom ustupa mjesto znanosti i tehnologiji čini učenje povijesti nikada atraktivnijim. Na brodu je tijekom prevrtanja bilo oko 150 osoba, a od kojih se utopilo njih 30-ak. Poginuli su oni koji su se nalazili najvećim dijelom u potpalublju broda, dakle oni koji su bili najniži u društvenoj hijerarhiji. Jedna od lubanja s broda, a koja je poslužila  svojevremeno za rekonstrukciju lica – se smatrala muškom. Zahvaljujući genetskoj analizi nedavno je utvrđeno da je riječ o ženi. Tako je Gustav postao Gertrude.

Osim što je Gustav iznenada promijenio spol ujedno se i pomladio pa je sa svojih procijenjenih 45 došao na kasne dvadesete godine života. Vjerojatno ste se zapitali, baš poput nas, odakle na brodu švedske ratne mornarice jedna žena. Švedske su vlasti dozvoljavale ženama da budu na ratnim brodovima dok su njihovi muževi plovili matičnim vodama. Suradnja stručnjaka za genetiku sa Sveučilišta Uppsala u Švedskoj i Laboratorija za identifikaciju DNA oružanih snaga SAD-a rezultirala je novim podacima, a onda i posljedično nešto drugačijom rekonstrukcijom lica. Zahvaljujući ovoj plodnoj suradnji znamo da je Gertrude imala svijetlu put, plavu kosu i plave oči.

Rekonstrukcija lica. Fotografija: Oscar Nilsson.

Nova rekonstrukcija lica iste lubanje

Lice joj je rekonstruirao švedski arheolog, forenzičar i umjetnik Oscar Nilsson za potrebe Muzeja Vasa u Stockholmu. Za ovu svoju novu rekonstrukciju koristio je postojeći CT sken i 3D ispis lubanje, ali je ovdje napravio korekcije u odnosu na mušku varijantu iste, pa je u obzir uzeo debljini tkiva u žena, koju je odredio prema prosjeku za suvremene skandinavske i sjevernoeuropske žene mlađe životne dobi. Ono što je jasno da je Gertrude živjela teškim životom što se vidi i u njezinoj rekonstrukciji u kojoj djeluje kao osoba starija od svoje kronološke dobi barem 20-ak godina. Nađeni ostaci drugih osoba bili su također u dobi od 20 ili 30 godina, i njihove kosti su isto tako posvjedočile o teškom životu u kojem je pothranjenost bila uobičajena, a nedostatak zuba gotovo standardna pojava.

Želite li sresti Gertrude i druga lica stradala na ovom impresivnom ratnom brodu posjetite
izložbu “Licem u lice” koju organizira pomorski Muzej Vasa u Stockholmu. Izložba je otvorila svoja vrata još krajem lipnja 2023., a bit će otvorena sve do lipnja 2024.


Piše: Sonja Kirchhoffer

Komentari